Željana ZOVKO
Željana ZOVKO

Grupul Partidului Popular European (Creștin Democrat)

Vicepreședintă

Croația - Hrvatska demokratska zajednica (Croația)

Explicații scrise ale votului Željana ZOVKO

Deputații pot să depună o explicație scrisă privind modul în care au votat în ședință plenară. Articolul 194

Norme financiare aplicabile bugetului general al Uniunii (reformare) (A9-0180/2023 - Monika Hohlmeier, Nils Ušakovs) HR

14-03-2024

Financijska uredba ima posebno važnu ulogu za financije EU-a i funkcioniranje Unije općenito. Zamišljena je kao „jedinstveni pravilnik” kojim se utvrđuju načela i opća financijska pravila za utvrđivanje i izvršenje proračuna i kontrolu financija EU-a. Aktualna verzija stupila je na snagu 2018. nakon opsežne revizije. Izvješće pozdravlja prijedlog Komisije kao korak u pravom smjeru prema boljem upravljanju financijama EU-a. Međutim, smatra da je prijedlog u velikoj mjeri nedovoljan za ono što je potrebno i moguće postići kako bi se osigurala bolja demokratska odgovornost za moderni proračun EU-a, i to jačim parlamentarnim nadzorom, digitalizacijom i usmjeravanjem važnih politika EU-a. Izvješće predlaže niz izmjena kako bi se osiguralo jače parlamentarno nadziranje, digitalizacija i usmjeravanje važnih politika EU-a. To uključuje bolje definiranje vanjskih namjenskih prihoda, poboljšano izvješćivanje o uzimanju i davanju zajmova, uključivanje temeljnih prava kao općeg načela, usklađivanje s Uredbom o uvjetovanosti vladavine prava, jasnije praćenje politika EU-a te unaprjeđenje digitalnih alata za praćenje sredstava EU-a. Predložene izmjene također uključuju jačanje uloge Parlamenta u uspostavljanju i nadzoru skrbničkih fondova te bolje definiranje i implementaciju digitalnih alata za praćenje sredstava EU-a. Sve ove promjene imaju za cilj poboljšati transparentnost, odgovornost i demokratsku kontrolu nad financijama EU-a. Iz navedenih razloga sam podržala ovo izvješće.

Anumite cerințe de raportare referitoare la infrastructurile pentru informații spațiale (A9-0037/2024 - Ivan Vilibor Sinčić) HR

14-03-2024

Prema prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/2/EZ u pogledu određenih zahtjeva za izvješćivanje o infrastrukturi za prostorne informacije, umjesto trenutačnog godišnjeg izvještavanja, države članice će Komisiji podnositi izvješća svake dvije godine o posebnim zahtjevima za izvještavanje koji se odnose na infrastrukturu za prostorne informacije u području okoliša ili aktivnosti koje mogu utjecati na okoliš. Ovom se izmjenom Direktive ne smanjuje praćenje ili prikupljanje podataka od strane država članica. Države članice će od 31. ožujka 2025. svake dvije godine ažurirati sažeto izvješće, koje će biti javno dostupno najkasnije od 31. ožujka. Pojednostavljenje obveze izvještavanja u ovom prijedlogu odnosi se na ciljano smanjenje administrativnog opterećenja EU-a za 25 %. Kako je navedeno u prijedlogu izmjene ove Direktive, te se promjene odnose na informacije kao što su komunalne mreže, lokacija proizvodnih i industrijskih postrojenja itd. te stoga nemam prigovora na predloženu izmjenu Direktive. Iz navedenih razloga sam podržala ovo izvješće o prijedlogu izmjene Direktive.

Anumite cerințe de raportare în domeniul produselor și ingredientelor alimentare, al zgomotului exterior, al drepturilor pacienților și al echipamentelor radio (A9-0038/2024 - Ivan Vilibor Sinčić) HR

14-03-2024

Izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane preporučuje Europskom parlamentu da podrži prijedlog Komisije.
Prijedlog se odnosi na ograničene i ciljane izmjene zakonodavstva s ciljem racionalizacije zahtjeva za izvještavanje. Direktiva 1999/2/EC Europskog parlamenta i Vijeća, Direktiva 2000/14/EC Europskog parlamenta i Vijeća, Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća i Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća predviđaju određeni broj zahtjeva za izvješćivanje u područjima hrane i sastojaka hrane, vanjske buke, prava pacijenata i radio-opreme.
Svi zakonodavni akti obuhvaćeni ovim prijedlogom sadrže odredbe sličnog tipa, koje nameću obveze koje su s vremenom postale nepotrebne. Izmjena spomenutih Direktiva na predloženi način rezultirat će racionalizacijom obveza izvještavanja u svim zahvaćenim pravnim okvirima. Iz navedenih razloga sam podržala ovo izvješće.

Protocol de modificare a Acordului dintre Uniunea Europeană și Japonia pentru un parteneriat economic (A9-0081/2024 - Danilo Oscar Lancini) HR

14-03-2024

Vijeće je odobrilo pregovaračke smjernice za uključivanje odredaba o prekograničnom protoku podataka u Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana. Pregovori su započeli u listopadu 2022. i u načelu su zaključeni u listopadu 2023. EU i Japan su među najvećim digitalnim gospodarstvima te prekogranični protok podataka ključan je za daljnju digitalizaciju gospodarstva. Sporazum osigurava pravnu sigurnost i potpunu usklađenost s pravilima zaštite podataka. Potvrđuje se predanost EU-a i Japana međunarodnom trgovinskom sustavu te doprinosi produbljivanju njihovog partnerstva. Dogovorena pravila dopunjuju postojeći dogovor o uzajamnoj primjerenosti za osobne podatke. Preporučuje se Europskom parlamentu davanje suglasnosti za sklapanje ovog Protokola, uz zadržavanje prava na stalni nadzor, te sam stoga ovu preporuku i podržala.

Acordul dintre Uniunea Europeană și Republica Albania privind activitățile operative desfășurate de Agenția Europeană pentru Poliția de Frontieră și Garda de Coastă în Republica Albania (A9-0036/2024 - Lena Düpont) HR

14-03-2024

Prijedlogom odluke Vijeća odobrava se sklapanje Sporazuma o statusu između Europske unije i Albanije o djelovanjima koje provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u Albaniji, sukladno Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Ovaj sporazum omogućuje Agenciji da surađuje s Albanijom u područjima obuhvaćenima Uredbom, uključujući moguće operativno raspoređivanje timova za upravljanje granicama u Albaniji. Izvješće ističe važnost sklapanja formalnih sporazuma s trećim zemljama radi osiguranja transparentnosti, javne kontrole i demokratskog nadzora nad suradnjom. Međutim, naglašava se potreba za pažljivim razmatranjem svih sporazuma kako bi se osigurala njihova dodana vrijednost i proporcionalnost u odnosu na svrhu i sadržaj. Sporazum o statusu s Albanijom ažurirat će prethodni sporazum iz 2019. godine kako bi omogućio raspoređivanje službenika stalnih snaga Frontexa na granicama između Albanije i susjednih partnera sa zapadnog Balkana. Ovaj sporazum mora se provoditi u skladu s odredbama Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži te osigurati poštivanje temeljnih prava. Izvješće preporučuje da Europski parlament podrži tekst Nacrta odluke Vijeća, uz istaknutu obvezu Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu da redovito izvještava Parlament o aktivnostima koje se provode u okviru sporazuma te uključi ocjenu suradnje s trećim zemljama u svoja godišnja izvješća. Iz navedenih razloga sam podržala ovu odluku Vijeća.

Intervalele în care Comisia Europeană dă curs cererilor de acces public la documente (B9-0162/2024) HR

14-03-2024

U ovoj rezoluciji, Europski parlament izražava duboku zabrinutost zbog sustavnih kašnjenja Komisije u obradi zahtjeva za pristup dokumentima, što krši zakonske rokove i otežava građanima ostvarivanje prava na transparentnost i sudjelovanje u demokratskim procesima EU-a. Ističući važnost transparentnosti za odgovornost i demokratski nadzor, Parlament potiče Komisiju da hitno ispravi ova kašnjenja i provede preporuke Europskog pravobranitelja. Pozivajući na proaktivno objavljivanje dokumenata radi smanjenja broja zahtjeva i izbjegavanja kašnjenja, Parlament traži reformu Komisijinog upravljanja pristupom dokumentima. Ako se situacija ne poboljša do formiranja novog Kolegija povjerenika, Parlament će razmotriti upotrebu svih raspoloživih sredstava za rješavanje problema kašnjenja. Rezolucijom se traži od Komisije da redovito informira Parlament o mjerama koje poduzima kako bi poštovala zakonske rokove. Ovaj pritisak odražava posvećenost Parlamenta osiguranju transparentnosti i odgovornosti u radu institucija EU-a te potrebu za promptnim djelovanjem Komisije kako bi se ispravili nedostaci u procesu pristupa dokumentima. Iz navedenih razloga sam podržala rezoluciju.

Crearea unei inițiative europene pentru o desemnare anuală a capitalelor europene pentru copii (B9-0174/2024) HR

14-03-2024

U rezoluciji o pokretanju europske inicijative za godišnje proglašenje europskih prijestolnica djece, ističe se važnost zaštite i promicanja prava djeteta, kao i potrebu za izgradnjom okruženja koje omogućuje djeci da ostvare svoj puni potencijal. U tom kontekstu, predlažu se europske prijestolnice djece kao inicijativa koja bi promovirala sudjelovanje djece, poticala njihova prava i omogućila bolje razumijevanje među mladima. Ove prijestolnice bile bi centri za promicanje politika prilagođenih djeci te bi poticale razmjenu najboljih praksi u rješavanju pitanja poput siromaštva, obrazovanja, zdravlja, okoliša i digitalne sigurnosti djece. Također, predlaže se financijska potpora i aktivno sudjelovanje lokalnih vlasti i dječjih organizacija u provedbi ove inicijative. Cilj je stvoriti inkluzivna, zdrava i pravedna društva koja promiču dobrobit i razvoj svakog djeteta. Iz navedenih razloga sam podržala rezoluciju.

Politica de coeziune pentru perioada 2014-2020 – punerea în aplicare și rezultatele ei în statele membre (A9-0049/2024 - Andrey Novakov) HR

14-03-2024

Izvješće Odbora za regionalni razvoj naglašava o kohezijskoj politici naglašava da evaluacije koje su provele države članice o rezultatima investicija u kohezijsku politiku za razdoblje od 2014. do 2020. pokazuju da je, općenito, kohezijska politika donijela pozitivne rezultate u područjima koja je podržavala. Doprinos kohezijske politike istraživanju i inovacijama je posebno značajan, budući da je ojačana suradnju između istraživačke zajednice i poslovnog sektora te je kohezijska politika pomogla pretvaranju istraživanja u tržišno isplative proizvode ili usluge. Izvješće je istaknulo da je kohezijska politika također donijela opipljive koristi tisućama malih i srednjih poduzeća. Naglašeno je da je to jedno od područja s najboljim rezultatima podrške EFRD-a, a kohezija, posebno putem Europskog socijalnog fonda (ESF) i Inicijative za zapošljavanje mladih, podržala je uspješna zapošljavanja, socijalnu uključenost te mjere obrazovanja i stručnog osposobljavanja. Izvješće naglašava da kohezijska politika treba ostati glavni investicijski instrument EU-a za smanjenje dispariteta, osiguravajući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te potičući regionalni i lokalni održivi rast, te da bi trebala nastaviti biti ključni doprinositelj podršci socijalno pravednom tranziciji i oporavku od simetričnih i asimetričnih šokova te borbi protiv klimatskih promjena. Iz navedenih razloga, podržala sam izvješće.

Legea europeană privind libertatea mass-mediei (A9-0264/2023 - Sabine Verheyen) HR

13-03-2024

Komisija je 16. rujna 2022. predložila Europski akt o slobodi medija (EMFA) kako bi uspostavila zajednički okvir za medijske usluge na unutarnjem tržištu. Ovaj prijedlog, koji obuhvaća širok spektar medijskih poduzeća i novinara, ima veliku političku važnost, posebno za Odbor za kulturu i obrazovanje, u kojem sam aktivno radila na ovom ivzješću. EMFA želi obvezati države članice da osiguraju medijski pluralizam i zaštite medije od državnog, političkog, gospodarskog ili privatnog upletanja. Također, države članice dužne su osigurati da javni mediji raspolažu odgovarajućim, održivim i predvidljivim financijskim sredstvima dodijeljenima kroz višegodišnje proračune. Neovisnost medija pod ozbiljnom je prijetnjom u nekim državama članicama EU-a, zbog čega je nužna zajednička akcija na razini Unije kako bi se zaštitile demokratske vrijednosti Europe. Zaštita medijskog prostora od zlouporabe i malignih utjecaja ključna je za dostupnost istinitih, neovisnih i provjerenih informacija europskim građanima. Jednako tako, Europski akt o slobodi medija je ključan za osiguranje kulturne i jezične raznolikost u EU s obzirom na ulogu medija kao nositelja kulturnog pluralizma. Države članice obvezne su poštovati pravo na raznolikost medijskog sadržaja i doprinositi stvaranju poticajnog medijskog okruženja osiguravanjem odgovarajućih okvirnih uvjeta. Iz navedenih razloga, podržala sam izvješće.

Legea privind inteligența artificială (A9-0188/2023 - Brando Benifei, Dragoş Tudorache) HR

13-03-2024

Nakon što je stajalište Parlamenta o Aktu o umjetnoj inteligenciji (UI) usvojen na plenarnoj sjednici u lipnju, održan je niz trijaloga s Komisijom i Vijećem. Prema postignutom sporazumu, definicija sustava umjetne inteligencije usklađena je s definicijom dogovorenom u OECD-u. Zakon također sadrži definiciju modela opće namjene (GPAI). Sporazumom se također predviđa pristup zasnovan na riziku, uključujući klasifikaciju visokog rizika, kako bi se osiguralo da se sustavi umjetne inteligencije koji vjerojatno neće uzrokovati ozbiljna kršenja temeljnih prava ili druge značajne rizike ne obuhvate. Ograničeni broj sustava umjetne inteligencije definiranih u prijedlogu (uključujući sigurnosne komponente proizvoda obuhvaćenih sektorskim zakonodavstvom Unije), potencijalno stvarajući negativne posljedice po sigurnost ljudi ili njihova temeljna prava (kako ih štiti Povelja Europske unije o temeljnim pravima), smatraju se visokorizičnim. Prilogu Zakonu priložen je popis sustava umjetne inteligencije visokog rizika, koji se može pregledavati radi usklađivanja s razvojem slučajeva upotrebe umjetne inteligencije. Privremeni sporazum također predviđa procjenu utjecaja na temeljna prava prije puštanja nekih sustava umjetne inteligencije visokog rizika na tržište (kako je zatraženo od EP-a) i povećanu transparentnost glede korištenja sustava umjetne inteligencije visokog rizika. Iz navedenih razloga, podržala sam izvješće.

Contact

Bruxelles

Parlement européen
Bât. ALTIERO SPINELLI
12E202
60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60
B-1047 Bruxelles/Brussel
Strasbourg

Parlement européen
Bât. LOUISE WEISS
T08037
1, avenue du Président Robert Schuman
CS 91024
F-67070 Strasbourg Cedex