Explicații scrise ale votului - a 8-a legislatură Željana ZOVKO

Prijedlogom Europske komisije Direktiva o pisanoj izjavi iz 1991. (91/533/EZ) nastoji se zamijeniti novim instrumentom kojim se osigurava transparentnost u pogledu radnih uvjeta te određena minimalna univerzalna prava za europske građane i radnike. Jedinstveno tržište nikada neće u potpunosti integrirano bez potpunog uvođenja i provedbe slobode kretanja radnika i minimalnih zajedničkih propisa o uvjetima rada.
Jasno je da Europa želi spriječiti sve vrste iskorištavanja i manjka zaštite radnika u novim, fleksibilnijim, maštovitijim i prilagodljivijim oblicima rada jer bi to bilo u suprotnosti s europskim socijalnim modelom. Novim oblicima rada ne bi se smjela dovesti u pitanje minimalna prava radnika na informiranost i transparentnost, no istodobno bi se trebala očuvati fleksibilnost i prilagodljivost. Treba pozdraviti i inicijativu Komisije kojom se želi pojasniti osobno područje primjene direktive uvođenjem definicije pojma „radnika” kojom će se utvrditi vrsta radnika na temelju ustaljene sudske prakse Suda Europske unije. Također se podrazumijeva da će države članice imati manje mogućnosti da iz područja primjene isključe radnike u povremenim i kratkoročnim radnim odnosima.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Enriquea Calveta Chambona.

Poboljšanja i modernizacija željezničkog sektora trebaju ostati trajni ciljevi u ovom sektoru i zbog zaštite putnika, posebno u pogledu pružanja pomoći osobama sa smanjenom pokretljivošću ili s invaliditetom te u pogledu nadoknade u slučaju smetnji tijekom putovanja. Osposobljavanje osoblja ključno je za jamčenje primjerene i visokokvalitetne pomoći takvim osobama koja se prema potrebi pruža u doba kad željeznice prometuju i trebala bi biti besplatna.
Kako bi bio konkurentan, željeznički sektor potrošačima mora pružati izvrsne i moderne usluge po pristupačnim cijenama. Putnici u željezničkom prometu posebno cijene jedinstvene karte. Njihova je dostupnost ključna za povećanje privlačnosti željezničkog prometa. Međutim, uvođenje obvezne suradnje među poduzećima u području izdavanja karata nije dužnost zakonodavca. Pristup željezničkom prometu ne bi se trebao razlikovati od pristupa ostalim vrstama prometa. Kao i u sektoru zračnog prometa, u kojem nije propisano obvezno „dijeljenje”, željeznički prijevoznici trebali bi moći slobodno birati suradnike.
Naknade za kašnjenje željeznički prijevoznici putnicima moraju naknaditi osim u iznimnim situacijama više sile (vremenski uvjeti i prirodne katastrofe). Međutim, ovakva definicija „više sile” je manjkava jer ne obuhvaća druge stavke kao što je npr. terorizam te bi stoga trebala obuhvatiti „sve neočekivane okolnosti koje su izvan kontrole željezničkog prijevoznika”.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Bogusława Liberadzkog.

EU je zahvaljujući svojoj inovativnoj Uredbi REACH globalni predvodnik u području regulative o kemikalijama te stoga njegove odluke o sigurnosti kemikalija imaju dalekosežne posljedice. EU u tom području stoga ima odgovornu i ozbiljnu ulogu pa je primjereno voditi računa ne samo o tehničkim i znanstvenim aspektima novih prijedloga, već i o socioekonomskim učincima uvrštavanja tvari na popis postojanih organskih onečišćujućih tvari. Ključno je pobrinuti se za to da se sve mjere koje se poduzimaju kako bi se donijele odluke temelje na znanstvenim dokazima.
Izmjenama Uredbe o postojanim organskim onečišćujućim nastoji se pojasniti i ojačati novu ulogu ECHA-e, kako bi se zajamčilo da će se njezino stručno znanje u potpunosti iskoristiti pri donošenju budućih odluka o prijedlozima za uvrštenje na popis postojanih organskih onečišćujućih tvari. Kako bi se ECHA-i pružila potpora u novoj ulozi koja je za nju predložena, potrebno je pobrinuti se za to da zaključci do kojih dođe postanu dio svih postupaka donošenja odluka i da se njezine aktivnosti adekvatno financiraju.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Julie Girling.

Ograničene mogućnosti da se na isplativ i učinkovit način spoje plaćeni rad i obiteljske obveze jedan su od glavnih razloga za neaktivnost žena na tržištu rada. Gotovo 20 % žena neaktivno je zbog obveza skrbi što je u suprotnosti sa strategijom EU-a i stoga je potrebno podržati neformalnu skrb kojom se skrbnicima omogućuje da kombiniraju obveze skrbi s radnim obvezama.
U budućnosti bi se trebalo težiti osiguranju najmanje 20 tjedana rodiljnog dopusta koji bi se mogao dijeliti s ocem te bi se raspoređivao prije i/ili nakon poroda te postojanju jamstva u vezi s otpuštanjem, povratkom na isto ili jednakovrijedno radno mjesto i zaštitom od diskriminacije osoba koje odluče uzeti očinski dopust. Ista bi se prava trebala postupno proširiti na osobe koje moraju uzeti dopust da bi se brinule o drugim uzdržavanim osobama kojima je potrebna dugotrajna skrb.
Važno je zajamčiti sigurne i poticajne institucije i mjesta na kojima se pruža skrb. Iz europskih strukturnih fondova mogle bi se izvršiti uplate kako bi se zajamčilo postizanje ciljane razine i kvalitete usluga u svim državama članicama Europske unije koje bi pritom morale izvješćivati o upotrebi tih sredstava kako bi se informacije mogle analizirati na europskoj razini.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Sirpe Pietikäinen.

Lajmska bolest najčešća je i najučestalija bolest koju prenose krpelji u Europi. Europski konsenzus u pogledu liječenja i dijagnoze ne postoji niti postoji nijedno dostupno licencirano cjepivo protiv te bolesti u preventivne svrhe, a nacionalne prakse u tome variraju. Europski parlament izražava svoju zabrinutost u pogledu širenja lajmske bolesti kod europskog stanovništva, s obzirom na to da su korištene metode izračuna pokazale da oko jedan milijun građana pati od te bolesti.
Pozdravljaju se sredstva koja je Unija do sada dodijelila za istraživanje u pogledu ranog otkrivanja i liječenja lajmske borelioze, poziva se na dodjelu dodatnih sredstava za metode dijagnosticiranja i liječenja te na međunarodnu suradnju u istraživanju lajmske bolesti. Poziva se države članice da uvedu mjere pojedinačnog sprečavanja bolesti i nadzora populacije krpelja kako bi se zaustavilo širenje borelioze i da pokrenu kampanje za informiranje i podizanje osviještenosti stanovništva, a Komisiju da prizna boreliozu kao profesionalnu bolest u slučaju poljoprivrednih i šumarskih radnika te znanstvenika na terenu, kao što su biolozi, geolozi, geodeti i arheolozi.
Sukladno navedenome, podržala sam ovaj prijedlog rezolucije.

U izvješću se naglašava važnost osiguravanja uključivanja civilnog društva u izradu i provedbu vanjskog djelovanja EU-a, žali zbog toga što prijedlog Komisije za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) praktički ne sadržavaju takve odredbe o aspektima upravljanja te što nije predviđen poseban mehanizam za uključivanje Europskog parlamenta u strateške odluke o prioritetima i financiranju, pa se navodi da prijedlozi Komisije nisu prihvatljivi u trenutačnom obliku.
S obzirom da Vijeće i Komisija žele smanjiti potrošnju, predlaže se povećanje postotka doprinosa zemalja članica s ugovornih 1,11 % na maksimalnih Ugovorom dogovorenih 1,3 %. Osim toga, predlaže se povećanje sredstava za InvestEU Fund, duplo povećanje za SME, duplo povećanje EU-ovih programa protiv prijevara, novi fond za održivi turizam, uvođenje posebnog financiranja (5,9 milijardi) za Child Guarantee Program, utrostručenje sredstava Erasmus+ programa, pojačanje instrumenata za potporu politike Neighbourhood and Development policies (3,5 milijardi).
S obzirom na navedeno, podržala sam ovo izvješće.

Bez obzira na jasno utvrđene razlike novca EU-a koji se izravno isplaćuje krajnjim korisnicima i novca EU-a koji se isplaćuje neizravno preko nacionalnih tijela, ta tijela često ne uzimaju u obzir činjenicu da se novac EU-a ne isključuje automatski iz pravila o državnim potporama i obrnuto. Do zabune dolazi zbog činjenice da je novac EU-a obuhvaćen područjem primjene članka 107. stavka 1. UFEU-a samo ako ga javno tijelo može kontrolirati.
Predložena izmjena Uredbe EU-a o državnim potporama omogućuje da Komisija uvede izmjene Uredbe o općem skupnom izuzeću kako bi se sredstva iz fondova kojima se upravlja na nacionalnoj razini i sredstva iz fondova EU-a kojima se upravlja centralizirano mogla što jednostavnije kombinirati bez narušavanja tržišnog natjecanja. Komisijin prijedlog da se u Uredbu uvrste dvije nove kategorije (nacionalna sredstva kombinirana sa sredstvima EU-a kojima se upravlja na središnjoj razini i projekti u okviru Unijinih programa europske teritorijalne suradnje) s ciljem izmjene Uredbe o općem skupnom izuzeću doprinijet će administrativnom pojednostavljenju.
Sukladno navedenome, podržala sam Izvješće o Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2015/1588 od 13. srpnja 2015. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora.

Europski parlament poziva na jedinstvenu, dosljednu i koordiniranu primjenu osam postojećih pravila Zajedničkog stajališta. Podržava se stvaranje novog nadzornog tijela na razini EU-a za kontrolu naoružanja i poziva na sankcioniranje onih država članica koje ne postupaju u skladu sa Zajedničkim stajalištem pri izdavanju dozvola za izvoz.
Izvješće naglašava važnost metodologije za procjenu rizika za izvozno licenciranje, koja bi također trebala uzeti u obzir cjelokupnu situaciju u zemlji odredišta kao što je stanje demokracije, vladavine prava ili socioekonomskog razvoja. Zemlje članice i EEAS trebale bi dodati novi kriterij, a to je procjena rizika korupcije pri odobravanju dozvola za izvoz.
Osim toga, izvješće izražava zabrinutost o izvozu oružja u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i druge članove koalicije u Saudijskoj Arabiji i Jemenu kojim se krši humanitarno pravo.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Sabine Lösing.

Glavni je cilj ove zakonodavne inicijative osigurati ostvarenje cjelokupnog potencijala decentraliziranog sustava provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju uvedenih Uredbom (EZ) br. 1/2003 ovlastima koje nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje omogućuju učinkovitiju provedbu.
Za to je potrebno ostvariti sljedeće konkretne ciljeve: osigurati da sva nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje raspolažu učinkovitim instrumentima za provođenje istražnog postupka, osigurati da sva nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje mogu izreći učinkovite odvraćajuće kazne, osigurati da sva nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje raspolažu dobro osmišljenim programom oslobađanja od kazne ili njezina smanjenja te osigurati nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje dovoljna sredstva i mogućnost neovisne provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitije provođenje pravila i osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

Dana 14. rujna 2016. godine, Komisija je predložila novi Europski elektronički komunikacijski kod koji revidira postojeći zakonodavni okvir za telekomunikacije. Kod je dizajniran tako da su se u obzir uzele promjene na tržištu, promjene u potrošačkim trendovima i tehnologiji. Imale su se u vidu značajne promjene do kojih je došlo od 2009. godine kada je okvir posljednji put izmijenjen.
Odredbe Kodeksa uključuju mjere za poticanje ulaganja u mreže vrlo visokih kapaciteta u Europskoj uniji, novi spektar pravila za mobilno povezivanje i 5G, kao i promjene u upravljanju, režimu univerzalne službe, pravilima zaštite krajnjih korisnika, brojevima i pravilima komunikacije u slučaju nužde.
Ovaj prijedlog dolazi u okviru strategije digitalnog jedinstvenog tržišta, a jedan je od zakonskih prijedloga u okviru inicijative „Connectivity for a European gigabit society”.
Sukladno navedenome, podržala sam ovo izvješće.

U Komunikaciji iz 2015., „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”, Komisija je za 2016. predvidjela iznošenje prijedloga korjenitih izmjena regulatornog okvira za elektroničke komunikacije. Cilj tih izmjena je osiguranje učinkovitijeg regulatornog institucionalnog okvira da bi se stvorili pravi uvjeti za jedinstveno digitalno tržište. To uključuje uvođenje mreža vrlo velikoga kapaciteta povezivosti, usklađenije upravljanje radiofrekvencijskim spektrom za bežične mreže i stvaranje jednakih uvjeta natjecanja za napredne digitalne mreže i inovativne usluge.
Europski parlament pozvao je Komisiju da još bolje integrira jedinstveno digitalno tržište jačanjem uloge Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), njegovih kapaciteta i ovlasti. Čini se prikladnim ujediniti BEREC i Ured BEREC-a u potpuno djelotvornu Agenciju BEREC koja će imati širi mandat te nastaviti rad BEREC-a i udruživanje stručnog znanja nacionalnih regulatornih tijela.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Evžena Tošenovskýja.

Europska unija obvezala se na izbjegavanje klimatskih promjena ograničavanjem globalnog zagrijavanja na vrijednost znatno ispod 2°C, u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma. Smanjenje emisija stakleničkih plinova ključni je preduvjet za ispunjenje te obveze.
Laka vozila (osobni automobili i laka gospodarska vozila) već su uključena u ograničavanje emisija dok emisije CO2 iz teških vozila, tj. kamiona i autobusa koje čine oko 6 % ukupnih emisija EU-a i 25 % emisija CO2 u cestovnom prijevozu u Europskoj uniji trenutačno nisu regulirane na razini EU-a.
Prijedlogom emisijskih normi CO2 za nova teška vozila utvrđuje se dodatna mjera na strani ponude na razini cijelog EU-a, sa sljedećim glavnim ciljevima: 1. smanjenje emisija CO2 iz teških vozila u skladu sa zahtjevima klimatske politike EU-a, uz smanjenje onečišćenja zraka u gradovima; 2. smanjenje operativnih troškova za prijevoznike; 3. održavanje tehnološkog i inovacijskog vodstva europskih proizvođača teških vozila i dobavljača sastavnih dijelova za njih.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila.

Prijedlog su podnijeli zastupnici u ime klubova zastupnika PPE-a, S&D-a, ALDE-am i Verts/ALE-a. U njemu izražavaju žaljenje zbog činjenice da Komisija još nije podnijela prijedlog za sveobuhvatni mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava te pozivaju Komisiju da to učini, naročito tako što će predložiti usvajanje međuinstitucijskog sporazuma o Paktu EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koji nikad nije bio potrebniji.
Poziva se Vijeće da se suglasi oko obvezivanja na međuinstitucijski sporazum o Paktu te da podupre daljnje prijedloge Komisije u vezi s tim. Također, smatraju da bi Parlament, ako Komisija i Vijeće nastave odbijati uspostavu Pakta, mogao preuzeti inicijativu i pokrenuti izradu pilot-izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te međuparlamentarnu raspravu.
Sukladno navedenome, podržala sam Prijedlog rezolucije o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava.

Četiri godine nakon što je EU potpisao tri sporazuma o pridruživanju, i to sporazume o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine s Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom te dvije godine nakon njihova punog stupanja na snagu, Europski parlament je odlučio ocijeniti razinu provedbe tih sporazuma u skladu sa svojom snažnom predanošću istočnim partnerima i njihovim sve intenzivnijim odnosima s EU-om.
Rezultati iz izvješća daju pozitivnu sliku o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije uz poziv gruzijskim vlastima da riješe preostale probleme, posebno u pogledu standarda rada, zaštite okoliša i diskriminacije ranjivih skupina i žena. U izvješću se pojavljuju zakonodavni i institucionalni koraci poduzeti za rješavanje tih pitanja. Europski parlament ponovno ističe svoju predanost pružanju pomoći gruzijskim vlastima, a posebno gruzijskom parlamentu u procesu reforme.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Andrejsa Mamikinsa.

Zaključci Odbora za vanjske poslove u Izvješću o ocijeni razine provedbe Sporazuma o pridruživanju su podijeljeni. U nekim je područjima došlo do pozitivnih pomaka – ojačan je financijski sektor i smanjen rizik od ponavljanja velike prijevare u bankarskom sektoru, povećana je suradnja u području energetike, a bilateralna trgovina podignuta je na impresivnu razinu. S druge strane, Odbor u ovom Izvješću ističe zabrinutost u pogledu izborne reforme, ograničenog napretka u borbi protiv korupcije, monopolizacije medija i ograničavanja slobode djelovanja i diskreditiranja predstavnika civilnog društva.
U izvješću se poziva moldovske vlasti da hitno riješe te probleme. Europski Parlament, kao reakciju na navedeno, iznosi svoj stav da bi se isplate u okviru programa proračunske potpore trebale obustaviti dok se ne ostvari znatan napredak u postizanju demokratskih standarda, a ta bi se sredstva u međuvremenu i iskoristila za pružanje potpore civilnom društvu i neovisnim medijima u Moldovi te privatnom sektoru i lokalnim vlastima. Osim toga, ponovno izražava svoju spremnost da preuzme ulogu promatrača sljedećih parlamentarnih izbora planiranih za veljaču 2019.
Sukladno navedenome, podržala sam Izvješće Petrasa Auštrevičiusa.

Svrha novog akta trebala bi biti ograničena na odredbe o postupcima i uvjetima za izdavanje humanitarne vize. Ta viza trebala bi imati ograničenu područnu valjanost kako bi se nositelju omogućilo da stigne na dotično državno područje i ondje podnese zahtjev za međunarodnu zaštitu. Tako bi država članica koja izdaje vizu postala odgovorna za postupke azila.
Novim aktom trebali bi se obuhvatiti državljani trećih zemalja koji podliježu obvezi posjedovanja vize i kojima je potrebna zaštita od stvarne opasnosti od gonjenja ili nanošenja ozbiljne štete, a koji nisu obuhvaćeni nekim drugim instrumentom, kao što je preseljenje.
Kad je to moguće, postupci za izdavanje humanitarnih viza trebali bi biti slični onima za izdavanje viza za kratkotrajni boravak. To bi se odnosilo na postupovne korake, rokove za obradu, potrebu za obrascem zahtjeva i biometrijskim podacima, sigurnosne provjere i pravo na žalbu. Potrebno je omogućiti izravno podnošenje zahtjeva za izdavanje vize, u elektroničkom ili pisanom obliku, u bilo kojem konzulatu ili veleposlanstvu država članica. Zahtjev za izdavanje vize trebalo bi procjenjivati na osnovi prima facie kako bi se utvrdilo pozivaju li se podnositelji zahtjeva opravdano na stvarnu opasnost od gonjenja ili nanošenje ozbiljne štete.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Juana Fernanda Lópeza Aguilara.
 

Odlukom je obuhvaćena mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br.  2012/2002 od 11. studenoga 2002. u iznosu od 17 730 519 eura za pružanje pomoći Latviji nakon katastrofalnih poplava koje su se dogodile tijekom 2017. Ta će se mobilizacija u potpunosti financirati djelomičnom upotrebom preostalog iznosa od 47 479 154 eura odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje koja su već unesena u proračun za 2018. za pokrivanje predujmova te stoga nije potrebna izmjena proračuna.
Tijekom 2017. Latvija je pogođena dugotrajnim razdobljem obilnih padalina koje su prouzročile poplave diljem zemlje što je imalo za posljedicu uništene usjeve i veliku štetu na vodenim tokovima, sustavima odvodnje, povezanim postrojenjima za pročišćenje vode te na cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi. Ukupnu izravnu štetu uzrokovanu poplavom procijenila je na 380,5 milijuna eura. S obzirom da taj iznos premašuje „prag za katastrofe velikih razmjera” za mobilizaciju sredstava EUSF-a, zahtjev Latvije prihvatljiv je za doprinos iz EUFS-a.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Inese Vaidere.

Obrazovanje je temeljno pravo stoga mora biti u središtu razvojnih politika EU-a. Ono je bitno za ostvarivanje ostalih ciljeva održivog razvoja; za gospodarski razvoj i smanjenje nejednakosti, rodnu ravnopravnost, jačanje položaja žena i djevojčica, socijalnu uključenost osoba s invaliditetom, zdravlje, demokraciju, vladavinu prava i sprečavanje sukoba.
Unija i njezine države članice trebale bi 10 % svoje javne pomoći namijeniti za razvoj obrazovanja do 2024., i 15 % do 2030. Pomoć Unije za obrazovanje prije svega mora riješiti dvije prioritetne stavke: dati prednost kvalitetnom i uključivom osnovnom obrazovanju i pružiti veću potporu najslabije razvijenim zemljama. To se posebno odnosi na besplatno i kvalitetno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje za sve, u trajanju od 12 godina.
Poziva se Uniju i države članice da do 2030. barem polovinu svoje pomoći obrazovanju namijene osnovnom obrazovanju te da se barem 40 % pomoći Unije i država članica za obrazovanje preusmjeri manje razvijenim zemljama.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Vincenta Peillona.

Pravni okvir Europske unije temeljio se na cilju povećanja energetske učinkovitosti od 20 % do 2020., koji sada treba prilagoditi kontekstu do 2030. Prijedlogom se utvrđuje obvezujući cilj povećanja energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. na razini EU-a. Tako će države članice i ulagači moći dugoročno planirati politike i ulaganja, a Europa će od tog cilja imati znatne koristi kao što je pad u krajnjoj potrošnji energije od 17 % u usporedbi s 2005. te povećanje BDP-a za otprilike 0,4 %. Troškovi poduzeća bit će niži jer će pasti cijena električne energije što će omogućiti poslovanje i rast te otvaranje novih radnih mjesta.
Kako bi dodatno ojačala položaj potrošača na tržištu energije, Komisija predlaže bolje pružanje informacija o potrošnji energije za grijanje i hlađenje te jačanje njihovih prava u pogledu mjerenja i obračuna potrošnje toplinske energije, posebno za stanare u zgradama s više stanova. Radi češćeg pružanja informacija uvodi se obveza postavljanja brojila toplinske energije koja se mogu očitati na daljinu. Osim toga, prijedlogom se jačaju socijalni aspekti energetske učinkovitosti jer se traži da se pri izradi sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera uzme u obzir energetsko siromaštvo. Od manjih računa za energiju koristi će osobito imati najosjetljiviji potrošači.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Miroslava Pochea.

Komisija smatra da je potrebno uspostaviti nužno zakonodavstvo kako bi se preoblikovao europski energetski sustav EU-a. Trenutačnim zahtjevima za planiranje i izvješćivanje u području energetske i klimatske politike osiguravaju se koristi u obliku detaljnih informacija o posebnim područjima politike i podupire se provedba sektorskog zakonodavstva. Međutim, oni se nalaze u različitim propisima donesenima u različitim trenucima, što je dovelo do nedosljednosti, preklapanja i nedovoljne integracije između ta dva područja.
Ovim prijedlogom objedinile bi se postojeće raštrkane obveze planiranja i izvješćivanja iz glavnih propisa EU-a u području energetske i klimatske politike te bi se tako uvelike pojednostavilo izvršenje obveza, povećala transparentnost i suradnja, a smanjilo administrativno opterećenje. Nastoji se uspostaviti regulatorni okvir za upravljanje energetskom unijom s dva glavna stupa; usklađivanje i integracija postojećih obveza na temelju načela bolje regulative te definicija stabilnog političkog postupka među državama članicama i Komisije uz usku suradnju s drugim institucijama EU-a u cilju postizanja ciljeva energetske unije.
Sukladno navedenome, podržala sam izvješće Michèle Rivasi i Jakopa Dalundea.